U Šibeniku održan 16. Susret jadranskih zavoda za prostorno uređenje: Prostorno planiranje i zaštita prostora
U Šibeniku održan 16. Susret jadranskih zavoda za prostorno uređenje: Prostorno planiranje i zaštita prostora
U organizaciji Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, 3. i 4. studenoga 2026. u Šibeniku je održan 16. Susret jadranskih županijskih zavoda za prostorno uređenje, posvećen temi „Prostorno planiranje i zaštita prostora“. Dvodnevni stručni skup, organiziran u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, okupio je predstavnike županijskih i gradskih zavoda za prostorno uređenje, nadležnih ministarstava, akademske zajednice te stručnjake iz područja prostornog planiranja, urbanizma i zaštite prirodne i kulturne baštine.
Ovogodišnji Susret bio je posvećen jednom od ključnih izazova prostornog planiranja, usklađivanju razvojnih potreba sa zaštitom i očuvanjem prirodnih, krajobraznih, kulturnih i urbanih vrijednosti prostora. Kroz stručna izlaganja i rasprave otvorena su pitanja dugoročnih razvojnih vizija, odgovornosti za donošenje prostornih odluka, važnosti stručnih podloga te uloge prostornoplanskih institucija u oblikovanju i usmjeravanju prostornog razvoja.
Prvi dan Susreta održan je u Interpretacijskom centru „Civitas Sacra“, gdje su sudionike pozdravili Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Petar Mišura, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije.
Sudionicima se tijekom poslijepodnevnog stručnog programa obratio i župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić, koji je izrazio zadovoljstvo održavanjem Susreta u Šibeniku te istaknuo iznimno prirodno i kulturno bogatstvo Županije. Naglasio je važnost promišljenog i odgovornog prostornog planiranja koje usklađuje gospodarske i razvojne potrebe s očuvanjem prirodne i kulturne baštine, vodeći računa o dugoročnoj dobrobiti stanovnika i budućih generacija.
Prostorno planiranje u zaštićenim područjima
Stručni program započeo je prikazivanjem kratkog filma „Tragom Dinare“, nakon čega je uslijedila tematska cjelina posvećena planiranju u zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije. Predstavljeni su rezultati stručnih i analitičkih radova provedenih u okviru priprema za izradu Prostornog plana Parka prirode Dinara, konzervatorsko-krajobrazna studija Nacionalnog parka Kornati te prostorni plan Nacionalnog parka Krka, s posebnim osvrtom na planiranje sustava posjećivanja u širem županijskom kontekstu.
Uloga prostornih planova u zaštiti prostora
Središnji dio prijepodnevnog programa bila je panel-rasprava „Uloga prostornih planova u zaštiti prostora“, u kojoj su sudjelovali akademik Nikola Bašić, prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić, Vedrana Perić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije, Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita, te dr. sc. Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika. Panel je moderirala dr. sc. Kristina Perkov iz Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije.
Rasprava je obuhvatila pitanja dugoročnih vizija razvoja hrvatskih gradova, odnosa javnog i privatnog interesa, zaštite povijesnih urbanih cjelina, preispitivanja ranijih planskih odluka te odgovornosti i utjecaja stručnih institucija u prostornom planiranju. Kroz iskustva Zagreba, Splita, Dubrovnika i Istre raspravljalo se o izazovima očuvanja povijesnih gradskih cjelina, upravljanja zaštićenim područjima i preispitivanja ranijih planskih odluka. Posebno je istaknuta važnost prostornog planiranja kao instrumenta aktivnog usmjeravanja razvoja, utemeljenog na cjelovitom vrednovanju prostornih vrijednosti i usklađivanju razvojnih potreba s dugoročnim interesima očuvanja prostora.
Akademik Nikola Bašić istaknuo je potrebu oblikovanja razvojne politike koja polazi od osobitosti i vrijednosti hrvatskog prostora. U svojim promišljanjima upozorio je na nužnost uspostavljanja ravnoteže između pojedinačnih i zajedničkih interesa te na potrebu da prostor prestane biti promatran isključivo kao resurs za ostvarivanje unaprijed definiranih razvojnih ciljeva. Kao jedno od ključnih polazišta izdvojio je misao da prostor mora postati ishodištem razvojne politike, a ne samo mjesto njezine provedbe.
Poslijepodnevni program bio je posvećen instrumentima i izazovima zaštite prostora u prostornom planiranju. Kroz izlaganja stručnjaka iz različitih hrvatskih županija predstavljena su iskustva izrade krajobraznih i konzervatorskih podloga, metode utvrđivanja stvarne izgrađenosti i površina pod visokom vegetacijom te primjeri prostornog planiranja i provedbe prostornih planova zaštićenih područja, uključujući Paklenicu, Velebit i Biokovo. Razmotrena je i uloga prostornih planova područja posebnih obilježja, uz primjere Mljeta i Dubrovnika. Stručni program prvog dana zaključen je izlaganjem o aktualnim izazovima prostornog razvoja Dubrovnika, u kojem su predstavljeni novi pristupi planiranju budućeg razvoja grada, preispitivanje dosadašnjih planskih rješenja te nastojanja da se kroz izmjene prostornoplanske dokumentacije osigura kvalitetnija ravnoteža između razvojnih potreba, očuvanja prostornih vrijednosti i kvalitete života stanovnika.
Zaključujući prvi dan Susreta, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije Petar Mišura zahvalio je svim izlagačima i sudionicima na doprinosu kvaliteti stručnog programa i razmjeni iskustava. Naglasio je važnost kontinuirane suradnje županijskih zavoda i jačanja njihove stručne uloge u oblikovanju dugoročnog prostornog razvoja, istaknuvši kako vrijednost ovakvih susreta nije samo u predstavljanju pojedinačnih primjera i rješenja, nego i u zajedničkom promišljanju izazova s kojima se sustav prostornog planiranja suočava.
Stručni obilazak Nacionalnog parka Krka
Drugi dan Susreta bio je posvećen stručnom terenskom obilasku Nacionalnog parka Krka, tijekom kojeg su sudionici, uz vodstvo ravnateljice Javne ustanove Nacionalni park Krka Nelle Slavice i njezinih suradnika, posjetili Eko kampus „Krka“ u Puljanima, Manojlovački slap, arheološki lokalitet Burnum i Roški slap. Obilazak je omogućio neposredno upoznavanje s prirodnim, krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima Nacionalnog parka te izazovima njihove zaštite, korištenja i upravljanja prostorom, čime su teme otvorene tijekom prvog dana Susreta dodatno sagledane kroz konkretne primjere na terenu.
Ovogodišnji Susret potvrdio je važnost suradnje prostornoplanskih institucija, razmjene stručnih iskustava i otvorenog dijaloga o izazovima prostornog planiranja. Ujedno je istaknuo potrebu snažnijeg povezivanja prostornih politika, stručnog znanja i dugoročnih razvojnih opredjeljenja kako bi zaštita prostornih vrijednosti bila sastavni dio dugoročnog razvoja, a ne tek odgovor na njegove posljedice. U tom kontekstu posebno odjekuje zaključna misao akademika Nikole Bašića:
„Možda najveći izazov hrvatskoga razvoja nije samo kako razvijati prostor, nego kako kroz odnos prema prostoru izgraditi društvo doraslo odgovornosti za svoje najdragocjenije naslijeđeno bogatstvo.“
